Potrebe za ulaganjima, tzv. "tržišni jaz", na hrvatskom tržištu rizičnog kapitala su prilično velika, a prema procjenama međunarodnih konzultantskih kuća, godišnje iznose više od 100 milijuna eura, istaknuto je u četvrtak 1. HBOR Invest konferenciji.
Rekao je to predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo,
poručivši da je zadatak HBOR-a kao nacionalne razvojne financijske
institucije ući u taj prostor i što ga više popuniti sa svojim
inicijativama.
Čuvalo je podsjetio da je HBOR, zajedno i s
Europskim investicijskim fondom (EIF), u proteklih oko pet godina
pokrenuo pet fondova rizičnog kapitala, kroz koje je do sada provedeno
oko 150 ulaganja u poduzeća iz raznih djelatnosti, poput IT-ja,
proizvodnje, turizma itd.
U tih pet fondova koji posluju na
tržištu HBOR je uložio, ili ima obavezu uložiti, oko 50 milijuna eura, a
fondovi su trenutno "teški" oko 300 milijuna eura.
- Dakle, imamo multiplikator šest puta na HBOR-ovo ulaganje. Mislimo da je to jedno sasvim dobro ostvarenje te put i smjer kojim trebamo nastaviti, istaknuo je Čuvalo.
Dva nova "private equity" fonda
Najavio je i da bi iduće godine, u sklopu CROGIP II inicijative, trebala
biti pokrenuta dva nova "private equity" fonda, o čemu su s EIF-om već
potpisani sporazumi.
- S obzirom na to da će ti fondovi
koristiti i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO),
napomenuo je Čuvalo, najmanje 25 posto njihovih ulaganja mora biti
usmjereno na "zelene" i klimatske projekte.
- Također, najmanje 70 posto ulaganja mora se odnositi na hrvatske projekte, dodao je čelnik HBOR-a.
Ove
godine je pokrenut i pilot projekt usmjeren na formiranje okvirnih
kreditnih linija za poduzetničke potporne institucije, a do kraja ove
godine bi trebao biti potpisan i sporazum s jednom takvom institucijom -
Zagrebačkim inovacijskim centrom (ZICER).
- Ako se projekt pokaže dobrim, preslikat ćemo ga i na ostale poduzetničke potporne institucije, rekao je Čuvalo.
Cilj
programa je omogućiti financiranje inovativnih poduzetnika u najranijoj
fazi razvoja poslovanja, kao i potaknuti potporne institucije na
pružanje financijske podrške perspektivnim poduzećima.
Čuvalo je rekao da je u izradi i nova strategija poslovanja HBOR-a za razdoblje 2025.-2029., kojom je definirano pet ključnih područja kojima će se ta razvojna banka baviti, a jedno od njih se upravo odnosi na "equity" aktivnosti.
"Ulaganja u rizični kapital od suštinskog značaja za razvoj inovacija"
- Drugi važan dokument je strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, izrađuje ga Ministarstvo financija, pri čemu se očekuje i "velika i aktivna" uloga HBOR-a, putem osnivanja novih fondova rizičnog kapitala, specijalizirane za određene tržišne niše, kazao je Čuvalo.
O potrebi jačanja domaćeg tržišta kapitala i izradi strateškog okvira govorio je i Leon Žulj,
ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i
državne potpore u Ministarstvu financija, rekavši da je pritom
identificirano pet glavnih strateških ciljeva - regionalna tržišna
integracija, digitalizacija tržišta kapitala, unaprjeđenje korporativnog
upravljanja u trgovačkim društvima, povećanje likvidnosti na tržištu te
razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja.
-
Naš cilj je izgradnja snažnog, učinkovitog i transparentnog tržišta
kapitala, koje će privući domaće i međunarodne investitore, ojačati
gospodarsku otpornost te potaknuti održivi rast, poručio je.
Između ostalog, Žulj je rekao da ne postoji razvijeno tržište kapitala bez ulaganja u rizični kapital.
-
Takva ulaganja su od suštinskog značaja za razvoj inovacija, a to
posljedično rezultira velikom vrijednošću, kako za lokalnu, tako i
europsku ekonomiju, rekao je Žulj.
Dodao je i da takva ulaganja pružaju priliku mladim i inovativnim poduzećima, kojima banke ne mogu pružiti financijsku podršku, da razviju nove tehnologije od kojih će korist imati društvo u cjelini.